Pwinnropèr : listwar kourptisé lékritir la lang rényoné

 

Po konprann koman lo kréol rényoné lé ékri alerdzordi i fo ni obliz anou bat in koudzyé si bann gran dat la mark listwar lékritir kréol,  porézon lé gabyé konèt bann pwinnropèr li nana raport son listwar. Mi diviz an dé gran péryod sak la mark po toulbon listwar lékritir la lang rényoné :

1724 – 1970 -Dizon ek inn ti pé plis dé syèk,  lé lo tan lo kréol grafyé

1970 – 2000 Dézyinm tan lékritir kréol, ni pé nonm so tan la,  lo tan lo kréol ékri. Na war lo kréol rényoné ékri dann zafish,anndan la télévizyon,anndan tèz syantifik  ékonsor …..


1724 – 1970

Anstanla bann domoun i ékri, i ékri in pé konm zot i pé san trakas azot po mèt in distans ek lékritir fransé, zot i ékri san rodé anfinfon anndan lo fonnkèr lo kozé kréol po fé in manyèr in baz azot si in kréol vrémanvré raport lo kozé, zot lé lwin po rod-rodé fé in lang lé ékri an Lotonomi raport kozé zourpozour .

Po garni mon kozé si so péryod : an 1724 :

Lo témwanyaz inn fann esklav, lé lo promyé fraz ékri an kréol dann in rapor tribinal fé Par in gréfyé nomé Joseph de Guinée, li la transkri :

« Moin la parti, parce que Alexis, l’homme de jardin l’était qui fait à moin trop l’amour »

Aprésa bann pomyé tèks litérèr sra fé an 1828 ansanm Louis Héry i pibliy bann :

« Fables créoles Dédiées aux Dames de l’Ile Bourbon »

1842 : Labé Le Goux la fé in katésis kréol, li nonm so katésis : « Le petit catéchisme du Saint-Esprit » lo gouvernman so lépok va kal lo fanaz angran,  so katésis akoz li té ékri an kréol.

1882 – in lékrivin i apèl Emile Trouette

po lo promyé fwa li ékri « Le conte du chat botté » an kréol an métan in gran distans ek lékritir fransé raport son fason ékri,  li fé sort son « conte » anndan in « revue linguistique et philologie comparée »

- 1970– 2000 Dézyinm tan lékritir kréol,  ni pé nonm so tan la,  lo tan lo kréol ékri.

Apartir 1970, lékritir kréol i pran in lèrd séryozité bann domoun i ékri an kréol i rod fason po fénésans in kréol litérèr an servan in vokabilèr rosershé, ek la sintaks, la rétorik parlfèt tousak i donn la fors lékritir in lang. Lo sanzman lé klèrénèt in takon an parmi bann domoun i ékri zot va rod la fason ékri an métan in gran distans raport lékritir Fransé. Sétaki va armèt bann vyé mo kréol anlèr, dot va fénésans bann Mo kréol i tyinbo ek lo tan zordi, parlfèt tousala i mèt ansanm po fénésans sak in lingwis kréol i apèl in « bazilèk téorik » po donn lo kréol son karaktèr lingwistik otonom raport lo fransé,

  1977

 – Po byin amont so sanzman in group domoun la bozwin ékri an kréol Va fé in lantant po fénésans inn ti livré si lékitir kréol. Lékritir 77 - i ékri dan son dézyinm paz :

Anfinnkont = Po ékrir kréol i fo pa imit manir ékrir bann fransé.

Zot lortograf lé an zobok lé tro malizé. Nou la préfèr ékri kréol konm i pronons, san anpès tout sak i koné pa lortograf banna ékri an kréol. Dan lo minm tan in promyé roman nomé « Zistoir kristian » va Sortir ek bann zédisyon Maspero Paris po ranfors lékritir 77

1982

– Linivérsité La Rényon, i mèt an plas in diplom iniversitèr na lékivalan in lisans, na in lantant lé fé si lékritir rant bann zansényan po anservir anndan bann kour kréol, in lortograf Lé fénésansé, li va awar konm nonfamiy, lékritir 1983 –KWZY

1984

 – Apré awar anservi lékritir 1983 po fé lékol ek lèd lo « CDPS » po aprann ékri kréol, lo promyé mi sort « Inndé tiktak po aprann ékri Rényoné »

1985

– Bann group roshersh an lingwitik kréol lo monde antyé va rasanblé an mars isi po travay si linvansyon bann mo kréol ‘ (sobatkoz N° 3)

Oktob 1987

 – Lo promyé diksyonèr kréol i sort ek konm tit lo « Petit Dictionnaire créole réunionnais/français » Liniversité La Rényon, asosyé ek lo CNRS Aprésa an désanm, in not diksyonèr i sort ek konm tit : Dictionnaire Kréol rénioné /Français

1997

  In diksyonèr ortografik  lé si internet, an vativyin Kréol rényoné / Français

1999

Lo  diksyonèr ortografik lé pibliyé an inprimri artizanal,  li sort si papyé

Out 2000

lékritir rényoné anservi si 4 tran ek bann zélèv 6-5-4-3 lé mi an valèr ek Roger Théodora sanm la piblikasyon Wopé zangoun ! Koman i lé ?
Lang ek kiltir rényoné dann kolèz (pomyé livré) Konm finisman mon bann kozmankoz si listwar lékritir kréol rényoné, ma réponn in késtyon : Kel lékritir anservir po lamontraz konm po pas légzamin anndan la lang kréol ékri zordi ?
La pwin po tournéviré si ni gard anfinfon bann réalité idéografik lé la zordi. Ni dwa fé sak i fo konm lamontraz, an détakan angran linformasyon si lo réalité lékritir kréol koméla épi kit lésprésyon lékritir lib.
Porézon tout bann légzamin konm bann konkour va espasé domin anndan lédikasyon nasyonal obyin bann zorganis formasyon i fo domoun na konésans byin tout kalité lékritir rényoné, po zordi nana : Dé grafi zot i dwa konèt po zot giny swazi : - Lopsyon grafi – lékritir oktob 77-
Lopsyon grafi –« KWZY » Liniversité La Rényon – 1983- Lopsyon dot grafi – kondisyon nana bann tèks ékri epi La fine fané po domoun lir (N.B . Alerdzordi « KWZY » liniversité La Rényon
 –1983 lé lo grafi lé dominant (90% bann teks ékri), li lé anservi anndan « kartyé trwa lèt » A. GAUVIN épi anndan lo gayar liv, Roger Théodora « Wopé zangoun », lo rézilta in travay pratik fé dopi 5 an po bann kolézyin 6-5-4 i fé lopsyon « LCR »)

 2001

- In lasosyasyon i pran konm nondfamiy « Tangol » ek konm tit GRAFI 2001 : Propozision TANGOL pou ékri(r) le kréol rényoné i pibliy inn ti livré an dalonaz  ek  lo magazine Nout lang an Out 2002. Bann zotèr so kayé Tangol N°1 la ékri : « Leurs propositions ne visent en aucun cas à définir la norme de la langue et à décider de la forme à dire et à écrire

Mars 2006

 – Lofis La Lang Kréol La Rényon lé fénésansé, Lo vandrodi 3 Mars 2006, épi li désid anservir provizwarman la grafi "Lékritir 77" po tout bann dokiman lofis va ékri ziskatank in nouvo group i propoz travay si in prozé ortografik po la lang rényoné

».

Sak lé sir touléka anndan tout listwar bann lang lé ékri , na riyink bann domoun i  ékri zot lang  i désid kel lékritir sra in mandoné lo fason ékri lo pli gabyé po toulmoun.


Franswa SINTOMER  dalon responsad komisyon kodifikasyon

 

 

 

 

retour artourné